Pasuljev žižak, u narodu poznat i kao gagrica, (Acanthoscelides obtectus), veliki je svetski putnik malih dimenzija. Kao i veliki broj drugih vrsta, ova buba se veoma lepo snalazi u uslovima koje ljudi prilagođavaju svojim potrebama. Tako je čest slučaj da pasuljevog žiška zateknete u svojoj ostavi ili polici u tegli sa pasuljem. Ovog žiška treba razlikovati od drvenog žiška (npr. Anobium punctatum) koji napada drvnu građu, parket i stari nameštaj.

U ne tako davnoj prošlosti, pre oko 12 000 godina, pasuljev žižak je pronalazio divlja semena pasulja na proplancima Srednje Amerike. Međutim, kada su drevni narodi Amerike uspeli da kultivišu pasulj i da čuvaju (skladište) njegova semena, život pasuljevog žiška postaje mnogo dinamičniji. Prateći puteve trgovaca, pasuljev žižak je uspešno „osvajao“ brojna skladišta gradova širom Srednje i Južne Amerike. U 16. veku, mali broj ovih insekata našao se u ostavi španskih lađa. Kada je došao do Evrope, uspešno se proširio kontinentom, a kasnije i celim svetom.
Životni cuklus pasuljevog žiška se sastoji iz tri faze. Nakon parenja, ženke polažu oko 80 jaja iz kojih se razvijaju pokretne larvice. Ove larvice se ubuškaju u zrno pasulja i tu završavaju svoje razviće i metamorfozu. Vreme koje je potrebno da se od jednog jajeta razvije odrasla jedinka traje oko mesec dana.

Pasuljev žižak je dugačak oko 4 mm i sivkasto-braonkaste je boje. Pažljivim razgledanjem zadnjeg dela tela, mogu se uočiti i posebne razlike koje postoje između mužjaka i ženki. Naime, ženke na ovom mestu poseduju niz belih šara koje formiraju karakterističan beleg, dok mužjaci nemaju ovako izražene šare. Pažljivo oko može još uočiti i da je oblik zadnjeg dela tela kod ženki zaobljeniji u odnosu na mužjake. Ove dve karakteristike su najupečatljivije i na taj način je najlakše razlikovati polove kod pasuljevog žiška.
Ovaj insket često izaziva veliku štetu pasulju koji se nalazi u skladištima, ali i polju. Pored pasulja, može se hraniti i drugim mahunarkama (naut, mungo itd.). Prema nekim procenama, šteta koju ovaj insekt može izazvati je oko 50% ukupnog prinosa.